JELAČIĆ, Franjo
traži dalje ...JELAČIĆ, Franjo, podmaršal (Petrinja, 21. IV. 1746 — Szála Apáthy, 4. II. 1810). God. 1763. stupio u 1. bansku graničarsku pješačku pukovniju, 1772. imenovan satnikom, 1783. bojnikom i 1789. potpukovnikom. Sudjelovao u Ratu za bavarsku baštinu 1778–79. i u austro-turskom ratu 1788–90. God. 1789. vodio ratnu ekspediciju kraj Bužima i pomagao pri opsadi Cetina, a u svibnju 1790. prodro u Tursku Hrvatsku i istaknuo se u obrani čardaka Ljubine. U rujnu 1791. prešao u Ogulinsku graničarsku pješačku pukovniju, a 1793–99. borio se u francuskim ratovima. God. 1793. poslan je u Belgiju kao zapovjednik novoustrojenoga Korpusa hrvatsko-slavonskih oštrostrijelaca. U svibnju 1794. imenovan pukovnikom Slunjske graničarske pješačke pukovnije. Za ratovanja na Rajni 1795. istaknuo se u bitkama kraj Wüllena, Templeuvea i Meissenheima, 1796. kraj Sankt Wendela, Würzburga i Aschaffenburga, te je preko reda u veljači 1797. imenovan general-bojnikom i kao brigadir poslan u Italiju. Zbog poraza koji mu je nanio francuski general André Masséna nije se uspio spojiti s ruskom vojskom maršala Aleksandra Suvorova. U obrani Feldkircha 22. i 23. III. 1797. odbio je napadaje brojnije francuske vojske generalâ Nicolasa Charlesa Oudinota i Masséne te ih prisilio na povlačenje preko rijeka Ill i Rajne, zbog čega je odlikovan Viteškim križem Reda Marije Terezije. To odlikovanje dalo mu je pravo da zatraži naslov baruna, koji mu je 1808. dodijelio car Franjo I. Nakon sklapanja mira u listopadu 1800. imenovan je podmaršalom i zapovjednikom divizije u Petrovaradinu, potom u Karlovcu. God. 1802. postao je pukovnikom vlasnikom 62. linijske pješačke pukovnije. Za napoleonskih ratova 1805. samostalnim je korpusom štitio lijevi bok vojske generala Karla Macka. Zbog navodno nejasnih zapovijedi i neuspješnoga povlačenja morao se 14. XI. predati. Budući da je stoga umirovljen, nastanio se u Kurilovcu i tri godine vodio parnicu odbijajući primati mirovinu; dokazavši nedužnost, 1808. rehabilitiran je i reaktiviran. God. 1809. kao zapovjednik divizije zaposjeo je Salzburg, sukobio se s talijanskim potkraljem Eugèneom Beauharnaisom kraj Sankt Michaela i spojio se s vojskom nadvojvode Ivana kraj Graza, a 1810. na carevu zapovijed raspustio je prekosavske graničarske pukovnije koje su prešle u francusku službu. U Zbirci rijetkosti NSK (R 4571) čuva se njegov Ratni dnevnik (2. XII. 1798 — 30. VII. 1800) s prilozima, pisan njemačkim jezikom.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
JELAČIĆ, Franjo. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/jelacic-franjo>.